Nagrade Hrvatskog društva skladatelja
-
U sklopu redovite Godišnje skupštine HDS-a, održane 29. svibnja, obznanjeni su dobitnici godišnjih nagrada Društva za proteklu godinu uz obrazloženja.
Nagrada Franjo Ksaver Kuhač
dodjeljuje se Juliju Njikošu za životno djelo, za izniman doprinos očuvanju hrvatske glazbene baštine.
Melograf, skladatelj, dirigent, glazbeni urednik i organizator Julije Njikoš dulje od 65 godina prisutan je u hrvatskom glazbenom životu. Svojom razgranatom djelatnošću jedan je od najzaslužnijih za očuvanje tradicijske glazbe u svim njenim oblicima. Kao sakupljač izvornoga narodnog melosa tijekom dugog djelovanja zapisao je više od četiri tisuće narodnih pjesama, kola i poskočica te priča iz pučkoga života, koje je sabrao u desetak knjiga. Najveći dio toga narodnoga blaga potječe iz Njikoševe rodne Slavonije za koju je ostao trajno vezan unatoč dugogodišnjem životu i djelovanju u Zagrebu.
Na Hrvatskom radiju godinama je djelovao kao urednik i komentator niza emisija o narodnoj glazbi od kojih je mnoge i utemeljio, a među kojima se posebno ističu one vezane uz rad amaterskih društava. Kao predsjedavajući radne grupe za narodnu glazbu urednika JRT i član Upravnog odbora Međunarodne asocijacije International Folk Music Council pri UNESCO-u održao je brojna zapažena predavanja o folklornoj baštini. Također je iznimno zaslužan za razvoj tamburaške glazbe u rodnom Osijeku, gdje je utemeljio tamburaški orkestar Radio Osijeka te međunarodni Festival hrvatske tamburaške glazbe.
Kao skladatelj je bogati opus ispunio najrazličitijim djelima za instrumentalne sastave i zborove, solo popijevkama te narodnim i dječjim igrokazima. Posebno se ističu Slavonska rapsodija, kantata Šokadija, Koncert za brač i tamburaški orkestar u G-duru, ciklus koncertnih kola i mnoga druga djela. Za svoj rad Julije Njikoš dobio je mnoga priznanja i nagradei među ostalima i Zlatni grb Grada Osijeka za životno djelo te Nagradu Osječko-baranjske županije za životno djelo.
Nagrada Josip Andreis
Dodjeljuje se Viktoru Žmegaču za knjigu Majstori europske glazbe – od baroka do sredine 20. stoljeća.
Izniman doprinos hrvatskoj muzikologiji i glazbenoj publicistici daje Viktor Žmegač svojim opsežnim djelom Majstori europske glazbe – od baroka do sredine 20. stoljeća u izdanju Matice hrvatske. To vrijedno djelo obuhvaća 28 muzikoloških portreta najvažnijih skladatelja europske glazbe, od Johanna Sebastiana Bacha do Igora Stravinskog, s uvodnim poglavljem o počecima novije instrumentalne glazbe. Knjiga sadržajem ispunjava dugogodišnju prazninu u hrvatskoj muzikologiji još od vremena Povijesti glazbe Josipa Andreisa iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Osim edukativne značajke, donosi i mnoge druge vrijednosti, prije svega znalački stil i način pisanja autora koji materiju zahvaća iz brojnih kulturoloških aspekata dajući zanimljiv i informativan uvid u epohe, druge vrste umjetnosti i cjelokupno duhovno ozračje koje prati rad pojedinih skladatelja. Takvim interdisciplinarnim pristupom Viktor Žmegač ostvaruje djelo koje je podjednako zanimljivo i korisno ne samo struci nego i širem čitateljstvu.
Nagrada Miroslav Sedak Benčić
dodjeljuje se Davoru Kajfešu za jubilarni koncert održan 21. listopada 2009. povodom 75. rođendana.
Skladatelj i pijanist Davor Kajfeš jedno je od najpoznatijih imena u hrvatskoj jazz glazbi. Kao član i umjetnički voditelj legendarnog Zagrebačkog jazz kvarteta, Kajfeš je ostvario niz izvanrednih interpretacija ostavljajući dubok trag u hrvatskom jazzu. U njegovoj karijeri zabilježena je suradnja s mnogim uglednim svjetskim solistima jazz bluesa, među ostalima s Johnom Lewisom, Artom Farmerom, Buckom Claytonom, Big Joe Turnerom, T-Bone Walkerom i drugima. Od 1967. Davor Kajfeš živi i djeluje u Stockholmu, gdje je do mirovine predavao na Visokoj školi za glazbu i ples.
Profinjeni pijanist koji jazz promišlja kao umjetničku formu, Kajfeš sjedinjuje klasiku, jazz i tradicijsku glazbu, a u njegovom se istupu to doima posve prirodnim i logičnim. Improvizator je koji poštuje temu, naglašava ljepotu melodije i zadržava dah autorovog predloška, a u razigranim solima obogaćuje ih vlastitim glazbenim stavovima. Osebujan pristup temelji na bogatom iskustvu koje je stekao svirajući razne podžanrove jazza, od tradicijskog jazza i bluesa preko mainstreama do free-jazza.
Ugledan i kao skladatelj, Kajfeš piše ne samo jazz nego i filmsku glazbu a među njegovim najznačajnijim djelima su Davor's Blues, Digression, Mrtve magle, Eftertanke, Arnold's Orbit, Collision, Arabesque, Ornaments i Boogie Balkanique.
Nagrada Vatroslav Lisinski
Dodjeljuje se Zagrebačkom kvartetu saksofona.
Već dva desetljeća Zagrebački kvartet saksofona sustavno i neumorno promovira i potiče hrvatske suvremene autore. Zahvaljujući tom ansamblu, jedan u nas posve neistražen prostor dobio je svoj oblik i smisao. Gotovo da i nema hrvatskog skladatelja koji ovom ansamblu nije posvetio barem jedno djelo, a svaki novi nastup izaziva unisono odobravanje publike i struke. Osobito je važna djelatnost Zagrebačkog kvarteta saksofona u inozemstvu, jer na svakom gostovanju ili turneji ansambl izvodi hrvatske autore i time promiče naše stvaralaštvo i u onim sredinama koje hrvatsku glazbu nedovoljno poznaju. Među mnogim skladbama koje je ansambl inicirao, jesu i Koncert za kvartet saksofona, gudače i udaraljke Mladena Tarbuka, Bunar zvuka Olje Jelaske, Koncert za kvartet saksofona i orkestar Anđelka Klobučara, Tuga i Buga te Fantazija i fuga za kvartet saksofona i gudače Silvija Foretića i dr.
U 2009. godini Zagrebački kvartet saksofona izveo je ili praizveo niz djela hrvatskih suvremenih skladatelja, među kojima se ističu praizvedba skladbe Tramvaj zvan žudnja u inačici za kvartet saksofona i puhački orkestar Mladena Tarbuka, te praizvedba Koncerta za kvartet saksofona i orkestar Anđelka Klobučara.
Nagrada Boris Papandopulo
Dodjeljuje se Berislavu Šipušu za balet Proces.
Balet Proces skladatelja Berislava Šipuša zaokružio je zbivanja 25. Muzičkog biennala Zagreb u svibnju 2009. godine. U koreografiji Staše Zurovca i izvedbi baletnog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc iz Rijeke, djelo je snažno odjeknulo kod publike i kritike, te je ocijenjeno kao jedan od vrhunaca uspješnog festivala suvremene glazbe. Prema motivima romana Franza Kafke skladatelj Berislav Šipuš napisao je, kako je istaknula kritika, partituru snažne zvukovne dramatike s raznolikim efektima, od snimljenih glasova do šuštanja papira. Ta je glazba koreografu Staši Zurovcu dala dovoljno prostora za dinamičnu scensku igru baletnog ansambla. I kao što je sam autor istaknuo da glazba za ovaj balet ne bi trebala biti samo glazba za balet ili glazba za ples, nego bi ta glazba morala i trebala biti odraz potrage za unutarnjom strukturom književnih djela Franza Kafke, tako je i u konačnici nastala partitura velikih dinamičnih kontrasta, prijeteće atmosfere, emocionalnih uspona i padova, prizivajući akustički okoliš Kafkina djela. Svojom unutarnjom dramaturgijom snažnih lukova, u neprekinutom slijedu situacija vješto i inspirirano odjevenih u zvukovno ruho psiholoških konotacija, Šipuševa glazba još je jednom otkrila autorov izniman smisao za scenski fenomen, odnose među likovima, a ponajviše za ugođaj koji vjerno slijedi literarni predložak.
Nagrada Milivoj Körbler
Dodjeljuje se Neni Belanu za autorski koncert i live-nosač zvuka Tvornica snova.
Tvornica snova, realizirana na koncertima Nene Belana & Fiumensa 6. i 13. studenoga 2008. godine u zagrebačkoj Tvornici kulture, doista se za renomiranog splitskog kantautora na sad već stalnom boravku u Rijeci pokazala mjestom proizvodnje snova.
Uz trijumf na Porinu 2010, između ostalog i za album godine, najbolji rock album, najbolji koncertni album i najbolju izvedbu grupe s vokalom, te revitaliziranu popularnost kod publike kojom prijeti nadići omiljenost koju je uživao s grupom Đavoli 1980-ih i s prvim albumima solističke karijere u 1990-ima, Neno Belan doista zaslužuje Nagradu Milivoj Körbler Hrvatskog društva skladatelja za 2009. godinu.
Shodno okolnostima, protoku vremena ili potreba u kojima su nastajale njegove pjesme, Belan je imao tešku zadaću pomirenja festivalski postavljenih skladbi Kad plima se diže, Galeb i Bračka balada s klasičnim popom naslovne skladbe te skladbi Srce od leda, Sunčan dan, Ludo zaljubljen, Dugo toplo ljeto i Pričaj mi o ljubavi, dalmatinskim instrumentalom Odlazak i kantautorskim rock'n'roll rafinmanom koji je počeo iskazivati otkako je na hrvatsku glazbeni scenu stupio s Đavolima.
Uspjevši u toj nimalo lakoj zadaći, Belan se na Tvornici snova – dvostrukom albumu uživo, ujedno i kruni dosadašnje, više od četvrt stoljeća duge karijere – potvrdio kao unikatan talent za pop-rock melodije kojima lijepo i dostojanstveno podsjeća na i u nas utemeljenu ostavštinu Beatlesa i Byrdsa s jedne te Burta Bacharacha i Leeja Hazelwooda s druge strane. U toj ulozi Belan je ponekad i previše medijski samozatajan, pa se tim više čini kako Nagrada Milivoj Körbler i nedavno osvojeni Porini dolaze u prave ruke.
© Višnja Požgaj, KULISA.eu, 12. lipnja 2010.
kritike i eseji
- ● opera i opereta
- ● mjuzikl
- ● koncerti
