Intervjui
-
Intervju: Aleksandra Janeva Imfeld, plesna umjetnica
NDA – NOMAD Dance Academy pokrenuta je 2005. godine s ciljem poboljšanja situacije na plesnim scenama u regiji, odnosno njihova podizanja na visoku profesionalnu razinu. U ovom trenutku u mrežu je uključeno šest zemalja – Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Bugarska. U središtu pozornosti nam je edukacijski program. Naši studenti su ljudi koji žele izraziti svoju umjetnost kroz polje koje je na neki način povezano s plesom ...pročitajte cijeli tekst...
-
Razgovor povodom Koreolabosa: Barbara Novković-Novak & mladi koreografi
Plesači Baleta HNK plesača imaju što za reći i žele istraživati, iskušati svoju maštu. Pokrenula sam projekt Koreolabos kako bismo ljudima dali priliku i da konačno procirkulira entuzijazam, volja i mašta i da se pokažu novi ljudi, talenti... Koreolabos nije predviđen kao predstava koja bi se dalje igrala nego kao projekt za pokazivanje prvih autorskih koraka, pa onda zamijećen, najtalentiraniji autor drugi put može dobiti novu priliku i veće trajanje ...pročitajte cijeli tekst...
-
razgovor: Jozo Borčić, baletni pedagog
Na seminare mi dolaze i učenici iz Hrvatske i kad ih usporedim sa njihovim vršnjacima iz Italije, jedino primjećujem razliku u jačini tehnike. Tu bi naše škole trebale jače i više raditi. Ali treba raditi i na samopouzdanju mladih plesača. Naše djevojke su krasne, imaju krasne figure, lijepa plesačka tijela, ali čim je neki teži zadatak, povlače se u kut dvorane. Tjeram ih da dođu naprijed i da rade, jer je to jedino bitno. Za balet je potrebno biti malo bezobrazan, potrebna je drskost ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nada Matošević, intendantica HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci
Koliko se god u ovim teškim vremenima provlači pitanje koliko je kazalište zapravo važno dok se ljudi bore se za egzistenciju, željela bih reći da je kazalište iznimno važno. HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci nastoji živjeti s današnjim čovjekom i izlaziti mu u susret, pomagati mu i oplemenjivati ga u svakodnevnom životu. Rijeka ima dugu kazališnu tradiciju koja obavezuje. Prošlost nam je bila bogata, no trebamo biti svjesni samih sebe i što možemo te stalno ići naprijed ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nariman Bekzhanov, prvak Ruskog carskog baleta
S obzirom da sam jedini prvak Ruskog carskog baleta, na meni je da savladam cijeli repertoar, tako da plešem i klasični i moderni ples. Najdraže su mi uloge Don Josea u Carmen, Romea u Romeu i Juliji te općenito uloge heroja. Smatram da baletni princ donekle ograničava i da je stereotipan, dok u glumački zahtjevnijim karakternim ulogama mogu pokazati svoj temperament pa su mi mnogo veći izazov ...pročitajte cijeli tekst...
-
Mirna Žagar, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra
Činjenica je da je financijska potpora osigurana za Plesni centar nedostatna za bezbolno funkcioniranje Centra, ali nije točno da Grad ne pruža potporu. Gradski ured za kulturu i Grad Zagreb nastoje naći dodatna sredstva (koja su ranije utvrđena kao potreba visokog prioriteta kako bi se osigurao potpuni efekt i puna funkcionalnost tog prostora). HIPP kao korisnik prostora također nastoji vlastitim aktivnostima i programima osigurati dodatnu financijsku potporu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Snježana Abramović Milković, predsjednica je Udruge plesnih umjetnika Hrvatske
Protest Suvremena plesna scena zauzima Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport – Provedimo dan zajedno organiziran je u trenutku kada su na internetu objavljeni rezultati Natječaja javnih potreba u kulturi i kada smo vidjeli u kojem su postotku nezavisnoj kulturi, a tu pripada i plesna scena, smanjena sredstva u ovoj godini. Mi, umjetnici koji radimo na nezavisnoj sceni još smo najracionalniji korisnici gradskog proračuna. Kada bi svi u gradu Zagrebu tako radili, itekako bi ostalo novca ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Hugo Viera, koreograf
Kao što se vidi iz naslova predstave – Varijacije – htio sam pokazati sve boje koje fado posjeduje. Obično se misli kako je fado samo nostalgičan i melankoličan, no postoje razni tipovi fada. Zato sam odlučio prikazati sve varijacije kroz koreografiju i kazališni aspekt, kako bih naglasio razne emocije i pomogao publici da se poveže s njima. Kada dođete u Lisabon fado se pjeva na ulicama, na trgovima, u barovima s otvorenim vratima i htio sam dobiti takvu atmosferu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Matija Ferlin, koreograf i plesač
Nastup mi je treća premijera u zadnjih godinu dana. Nakon sola SaD SaM/Almost 6 slijedio je duet The Most Together We´ve Ever Been / Zajedno² i sada kvintet. Imam još jedan projekt u Kanadi u kojem plešem čija će premijera biti 6. travnja. Nakon toga odlučio sam napraviti stanku s produkcijama, jer nemam vremena ići na turneje. Imam dosta predstava na repertoaru, što svojih, što s drugim izvođačima, sa Sashom Waltz, Ame Henderson i Majom Delak, a nemamo ih vremena igrati ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Valentina Turcu, plesačica i koreografkinja
Biti stvaran na sceni je nešto čime se neprestano bavim i kao plesačica i kao koreografkinja, a pritom me naročito zanima kultura pokreta i vještina i način na koji izvodimo koreografiju, kao i intenzivna koncentracija, fokus, kontakt i unutarnja svijest kojom se odnosimo na sceni. Naprosto želim da me plesači uvjere u to što rade. Da su istiniti. Da im vjerujem. Da obogate scenu svojom karizmom i talentom. Da zaustave trenutak i pretvore ga u vječnost ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Mirna Žagar, voditeljica Zagrebačkog plesnog centra
Zagrebački plesni centar otvara se 26. listopada. Međutim, sam program otvaranja počinje i traje tijekom vikenda 24. i 25. listopada serijom besplatnih radionica raznih stilskih izričaja – od hip-hopa, preko salse, do kreativnog plesa i suvremenog plesa – do predavanja i kratkih filmskih radova i slično. Ta svetkovina plesa kulminira svečanim otvaranjem i art događanjem 26. listopada gdje se predstavljaju gotovo svi plesni umjetnici grada sa svojim specifičnim plesnim iskazima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ljiljana Gvozdenović, koreografkinja
Volim klasični balet, klasično sam školovana, mislim da vrijednosti treba čuvati i njegovati, snimati odnosno precizno zapisivati. Pritom rado gledam i nove verzije npr. Labuđeg jezera; plastika tijela danas je jako razvijena, tehnika je na zavidnoj visini i mogućnosti su otvorene za sva mišljenja... Scenski pokret u Školi za klasični balet doista me veseli. Taj predmet učenici vole jer se susreću s ozbiljnim problemima naše struke, pravim baletom, a ne samo vježbanjem....pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sahar Azimi, koreograf
Kroz svoje predstave želim prvenstveno govoriti. Vjerujem da umjetnost ima vrlo važnu ulogu u društvu, a pozivate li ljude da vide vaš rad, morate im nešto i reći. Ne morate mijenjati svijet, ali morate nešto reći. Morate ponuditi i vrijednost za um. Čiste linije, boje ili dinamika čine da osjećamo, ali um je ono što nas vodi, naročito u današnje vrijeme. Ljudi žele proširiti svoju percepciju. Divim se tjelesnim mogućnostima plesača i dovodim ih do krajnjih granica ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nela Sisarić, plesna umjetnica
Suvremena kazališna i plesna scena u Splitu nije u začetku, međutim s nedostatkom prostora za probe i izvedbe za drugačiji oblik izvedbenih umjetnosti, kao što je novo kazalište i suvremeni ples, šira ih publika u Splitu nema prilike dobro upoznati. Nakon dugog izbivanja iz Splita i povratka u rodni grad osmislila sam takvu vrst projekta s kojim bih nastavila surađivati s umjetnicima iz inozemstva poput Simone Bertozzi, Nicole Laudatia ili Barisa Mihcia ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Laura Arís, plesačica i koreografkinja
Ples nije samo čista koreografija ili pokret niti virtuoznost. Plesači, izvođači, redatelji odnosno umjetnici imaju odgovornost komunicirati. Komunikacija je temelj i razlog kazalištu. Naša je odgovornost stvoriti predstavu koja će dodirnuti gledatelje. Oni mogu uživati ili ne uživati, ali ne smije im biti svejedno kada izađu iz kazališta. Ne smijemo zaboraviti da su došli vidjeti rezultat našeg rada, naš produkt. Kazalište ne smije biti čin sebičnosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Irma Omerzo, plesačica i koreografkinja
Rad s interpretom nešto je najvrjednije i najvažnije unutar procesa nastanka predstave. Čini mi se da ako izvođači sami pronađu nešto njihovo, dakle kada je ta koreografija i osobna, u trenutku kada stanu pred publiku točno znaju o čemu govore, a to mi je izuzetno bitno. Budući da očekujem da izvođači ulože energiju i istupe za moj projekt, osjećam da im moram dati plesno oruđe kojim će znati precizno baratati na sceni
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Maja Drobac, plesačica i koreografkinja
Mislim da je uvijek izazov raditi sa različitim ljudima i međusobno se otkrivati tijekom procesa. Svi smo različiti, i radeći na Duhu (sklonom promjeni) trudila sam se svakome dati priliku pronaći ono nešto o sebi što bi možda želio izraziti. Jesam li uspjela ili nisam? Nadam se da jesam. U ovom ili nekom drugom kontekstu. Ali sigurna sam da su izvođači meni (svi zajedno, ali i pojedinačno) pružili jako puno, i da sam jako puno naučila o sebi tijekom tog procesa ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Vladimir Derevianko, koreograf
Priča Vragolaste djevojke ne tjera gledatelja na razmišljanje, no njezino izvođenje zahtjeva kvalitetan ansambl. Riječ je o baletu koji je slavlje plesa, pravi vatromet plesačkih vještina. Riječ je o komičnom baletu, a komedija je najteži kazališni žanr, jer je ljude teško nasmijati. Za razliku od filma u kazalištu imate samo jednu priliku da nekom scenom nasmijete gledatelja i nastojite je iskoristiti na najbolji mogući način. Stoga je tajming svakog pokreta od presudne važnosti ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Mladen Mordej Vučković, voditelj Baletnog ansambla GK Komedija
Današnji Baletni ansambl Kazališta Komedija svojim plesnim brojevima više nije samo ukras predstava jer se u modernim mjuziklima koji su dobrim dijelom budućnost Komedijina repertoara, potpuno afirmirao. Repertoar Komedije služi zabavljanju publike i s te je strane on lakši u odnosu na tzv. ozbiljni repertoar, primjerice HNK. No, za članove Baletnog ansambla posao nije ništa lakši od drugih baletnih ansambala, naprotiv
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Edward Clug, koreograf
Uvijek, kada netko i ne pleše, nego se samo pojavi na sceni za vrijeme dok neki plesač i plesačica pleše, on je dio arhitekture prostora. Više me zanima tijelo kao dio prostora, nego odnosi među likovima, više vidim tijelo, nego osobnost koja je iza njega. Na tome gradim predstavu. Najviše vremena koristim za pokret, koji je meni kao koreografu najznaimljiviji u estetskom smislu, no pokret dobije smisao tek u kontekstu, kada je postavljen u situaciju....pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Sanja Tropp Frühwald, koreografkinja i izvođačica
U razgovorima sa začetnikom Dana performansa Ivanom Mesekom, rodila se ta ambiciozna zamisao o uvođenju suvremenog plesa u tu manifestaciju. Taj moment segmentiranja festivala ili bolje rečeno kreiranje redovitih plesnih događanja u Varaždinu, smatram izrazito bitnim, jer na taj način dajemo suvremenom plesu i performansu u Varaždinu kontinuitet. Znači, ne zasićujemo publiku, još nenaviklu na ovu vrst umjetničkog izraza, nego joj se zavlačimo pod kožu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nikša Bareza, dirigent
Radeći na Traviati u Rijeci nisam diktirao nego pokušao suradnike uvjeriti u nešto širokom argumentacijom te im jasno pokazati koje su posljedice određenih odnosa u Traviati, od izgovora riječi, preko fraza, situacija, tempa, muzikalne logike, muzičke forme. Postoje četiri momenta koja treba uzeti u obzir: tempa, muzičku formu, artikulaciju i dinamiku. Glazba je nevidljiva, treba joj dati smisao a za to treba imati jasne argumente. Slijedili su upute a rezultat je vrlo zaokružena izvedba ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Margareta Klobučar, sopranistica
Nisam često nastupala u hrvatskim opernim kućama samo stoga što sam imalo jako puno obaveza u Grazu, gdje sam u stalnom angažmanu. Sistem rada u Austriji je surov. Radimo šest dana u tjednu i ne puštaju nas nikuda. Navikla sam na žestoki tempo rada i pjevam po šest-sedam sati dnevno. Toliko se od mene traži. Sad sam stalno na putu jer se iz Hrvatske moram vraćati na probe u Graz. No, ipak dolazim češće, a pritom mi je lakše doći na koncerte nego u opernu produkciju....pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Carlos Cosias, tenor
Vrlo je teško pomaknuti operu u drugo vrijeme i mjesto, a da to funkcionira. Sjećam se kad sam prije nekoliko godina pjevao Don Pasqualea, da je čak mijenjan i tekst, pa sam u rečenici »napisao sam ti pismo da izrazim svoje osjećaje« umjesto »pismo« morao pjevati »e-mail«! Smijurija! U Barceloni sam 2002. gledao Krabuljni ples koji je bio potpuni debakl. Prva se scena odvijala u zahodu, a likovi su obavljali malu nuždu. Gledatelji su očekivali kostime epohe i bili potpuno šokirani. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nada Ruždjak, sopranistica
Jako sam pazila što pjevam i strogo sam se držala svog lirsko-koloraturnog faha. Iako sam od samoga početka silno željela pjevati ženstvenije uloge mladodramskog soprana koje imaju srce i dušu, znala sam da na to trebam čekati. Nije mi padalo na um da forsiram glas kako bih ga učinila dramskijim, nego sam dramatski izraz ostvarivala akcentima, a ne snagom grla. Uvijek sam pjevala svojim glasom, bez napora za glasnice i zato su tako dugo ostale netaknute ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Steven Kent, kazališni redatelj
U Americi ljude koji rade u kazalištu smatraju neurotičnim čudacima, a prije svega materijalno slabostojećim. Amerikanci misle da uspješni redatelj mora imati ili predstavu na Broadwayu, koji je duboko korumpirani stroj za novac zvan show business, ili snimati filmove. Kad ovdje kažete da ste redatelj ili glumac, ljudi vas poštuju. Ne osjećate se kao građanin drugog reda. Amerika je antintelektualno društvo, osobito u posljednjih osam godina. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Tomislav Petranović, baletan
Imao sam nekoliko ponuda kada sam odlučio otići iz Beča, a između tri najprimamljivije bili su Kraljevski balet iz Birminghama, Basel Ballet meni jako dragog koreografa Richarda Wherlocka i Portugalski nacionalni balet. Odlučio sam se za Portugalski nacionalni balet i Lisabon, budući da su vrlo raznolik i kvalitetan repertoar kompanije, klima, ljepota i veličina grada činili neodoljivu kombinaciju. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ning Liang, mezzosopranistica
Operno pjevanje tradicija je zapadnjačke klasične glazbe i nema doticaja s kineskom kulturom. Kina je prvi kontakt s operom imala preko svećenika, misionara koji su je pohodili te sa sobom donijeli ploče. Danas, više od stoljeća nakon što je Kina upoznala tu vrst zapadnjačke glazbe, krug ljubitelja opere i onih koji se njome bave još je uvijek uzak. Opera pripada drugom kulturnom krugu i ljudima u Kini nije lako usvajati za nju potrebne vještine.
...pročitajte cijeli tekst...
-
Nova lica baleta - Mali intervju: Eugen Dobrescu, solist baleta HNK u Zagrebu
Rad sa Stašom Zurovcem na predstavi Danse Macabre bio je nešto posve novo za mene, premda sam gledao njegove ranije produkcije. Ne može se ni uporediti s klasičnim baletom. Osobito mi se svidjela snažna scena Mojih sedam smrti, a uživao sam i u sceni Lovci na snove. Volim energičnost te predstave.
Volio bih plesati više nego sada, a nadam se da ću i u Zagrebu plesati neke od uloga u kojima sam nastupao u Bukureštu
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Livio Badurina. glumac
Tijekom života gradm svoj glumački senzibilitet kroz iskustva rada s redateljima. Doživljavam ih kao vodiče koji te propuštaju u svoje kazališne svjetove i onda se u tim svjetovima osjećaš ili odlično ili kao stranac. Najlakše se prepustiti redatelju kojem vjeruješ i koji od tebe uvijek traži više. Pandur glumcu izborom teme i uloge uvijek otvara mogućnost kretanja po prostorima samog sebe, pa ponekad otkriješ i dijelove sebe za koje nisi ni znao da postoje ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ozren Prohić, redatelj i ravnatelj Opere HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci
Moderna operna režija ne postoji, postoje isključivo principi, pristupi i načini režiranja. Postoje postupci u režiji koji su suvremeniji i više istraživački, koji su aktualniji, koji su u nekom teatarskom trendu, ili postupci koji su klasični, tradicionalni postupci. Ali ne postoji podjela na klasičnu i modernu režiju. Postoji isključivo suvremeno kazalište. Postoji modernistička režija ili modernističko kazalište. Čini mi se da je raspodjela na klasičnu i modernu režiju potpuno kriva ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Zoran Todorovich, tenor
Himmelmannova Carmen u HNK u Zagrebu djeluje kompaktno i sažeto poput nekog filma. Uživao sam nastupajući u toj predstavi i nastojao sam u njoj pronaći sebe i dati sebe i vjerujem da se to osjetilo. Ono što mnoge ugledne umjetnike može potaknuti da dođu u Zagreb jest prisan odnos s direkcijom opere i vodstvom kuće. Gostovanje u Zagrebu za honorar niži od uobičajenog neće ni jednom umjetniku srušti ni reputaciju ni honorare na tržištu i zato je dobar odnos vrlo važan ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivica Boban, kazališna redateljica
Već dugo volim roman I konje ubijaju, zar ne? Horacea McCoya i istoimeni film Sydneya Polacka. Zato sam ponudila HNK taj projekt. Roman je pisan tridesetih godina prošlog stoljeća tijekom velike ekonomske krize, no današnja situacija sve je više nalik onoj opisanoj u njemu. Posljednjih godina svjedočimo pravoj poplavi i hiperprodukciji lažne stvarnosti, lažnog glamura i reailty shwowova, i činilo mi se da je vrijeme da se o tome progovori sa scene ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Milka Hribar-Bartolović, prvakinja baleta HNK u Zagrebu
Giselle mi je vrhunac u smislu klasičnog baletnog izraza. Obožavala sam Pjesme ljubavi i smrti Milka Šparembleka, a Mujićev Idi vidi stvarno mi je nešto posebno. Bilo je to za mene nešto tako novo i tako oslobađajuće i katarzično. Balerini se u karijeri rijetko dogodi, kao meni u Dami, da se sve poklopi: priča i lik koji te privlače, koreograf kojeg poznaješ i u koga imaš povjerenja, partner koji ti odgovara, glazba koja te dira… Trebala sam samo uživati u poslu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Carl Davis, skladatelj
Temi sam pristupio na način koji se prilično razlikuje od Verdijevog. U operi La Traviata Verdi nije mogao prikazati eksplicitno seksualno ponašanje, jer je ta opera i u obliku u kojem je poznajemo u svoje vrijeme bila prilično skandalozna. U romanu postoje scene za koje mislim da su nevjerojatno moderne i koje bi zbog svoje iskrenosti i izravnosti mogle biti gotovo šokantne i danas. ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivan Gil-Ortega, plesač
Bitno je izgraditi dobar odnos, uspostaviti dobru vezu. Ja sam vrlo otvorena osoba i volim pričati. Obično se jako dobro slažem s ljudima s kojima radim. Vrlo sam otvoren i vrlo fer. Poštujem koreografe ukoliko oni poštuju mene. S nekim koreografima se nisam baš slagao jer se nisu lijepo ponašali prema meni, a odnos koreografa i plesača mora biti zasnovan na uzajamnom poštovanju. Kad se to uspostavi, više nema problema
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: José Cura, tenor
Problem nastaje ako režija nije inteligentna, ako redatelj nastoji da opera bude različita samo zato da bi bila različita. Ne smeta mi da budem obučen kao Superman, ali od redatelja tražim da postoji logika i da budem spreman da me nadahne tom logikom. Ako ne, pjevač se na pozornici osjeća poput idiota. To je moja granica. Mogu pjevati naglavačke, s blatom na licu, s krvlju u ustima, ali postoji nešto što ne mogu raditi na sceni – osjećati se kao budala ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Azamat Nabiullin, prvak Baleta HNK u Splitu
Vamoseva koreografija Sna ljetne noći na ovogodišnjem Splitskom ljetu je za mene bila nova i zahtjevna. Kod njega se vidi da želi napraviti nešto novo, nevezano s ruskom školom na koju sam navikao. To mi je zanimljivo. Od nas traži glumački angažman, što većina koreografa ne čini. On osobno i glumački otvara plesača, radeći individualno sa svakim plesačem i to mi odgovara. Ono što Vamos napravi ostaje u plesaču i on se razvija ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Ivan Repušić, dirigent
Kad se zbroje sve prednosti i nedostaci mog mandata na mjestu ravnatelja Opere HNK u Splitu, mislim da je bio dobar. Prihvativši ga se, rekao sam intendantu Milanu Štrljiću: ukoliko osjetim da će moja profesija patiti, istog ću trena izabrati ono što sam izabrao u životu, a to je dirigiranje. Ono mi je najvažnije, to je moja profesija kojoj se potpuno posvećujem. Kada sam preuzimao ravnateljsko mjesta, dogovor je bio da će to biti više umjetnički dio posla ...pročitajte cijeli tekst...
-
Nova lica baleta - Mali intervju: Jegor Menjšikov, prvak baleta HNK u Zagrebu
U Zagrebu je u odnosu na Tel Aviv i Sankt Peterburg za mene znantno zahtjevnije. Imamo znatno više izvedbi u krećem razdoblju, a to mi se prije dešavalo samo na gostvanjima. Za to treba puno više energije. Za budućnost imam nekih ideja i želja, ali ona je neizvjesna i ne znam što me čeka. Inače više volim dramske, tragične balete. U Zagrebu imam ugovor na godinu dana, do slijedeće zime, i nadam se da ću ostati ako Kazalište to bude željelo ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Valentina Lacmanović, plesna umjetnica
Trans plesovima naučila sam najviše o sebi i svijetu, nakon svih knjiga i studija, samo kad sam se zatvorila u studio i odlučila pogledati u sebe i suočiti se sa nekim malim istinama, tek tad sam naučila, i još učim. Na kraju predstave Shedervish oslobodi se energetsko polje. Kad se završi performans znam da oko sebe imam energetsko polje, osjećam se sjajno, puno, osjetljivo, nakon tog plesa nema nikakvog umora, naprotiv. Osjećam da nema granice između mene i ostatka svijeta ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Vedrana Šimić, operna pjevačica
Dok sam pripremala Madame Lidoine željela sam što više saznati o karmelićanskom redu. Pročitala sam nekoliko knjiga o njima koje sam našla na Kaptolu. Išli smo u posjetu karmelićankama u Brezovici. Bile su vrlo susretljive, dopustile su nam da uđemo u samostan, vodili smo s njima duge razgovore. Mnogo smo toga saznali od njih u neposrednom kontaktu. Išla sam u crkvu i molila se s njima. Htjela sam proniknuti u njihov način razmišljanja i osjećanja ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Petar Selem, kazališni redatelj, sveučilišni profesor, književnik
Drago mi je vidjeti studente oko sebe, ali se od svega ipak najbolje osjećam kad se popnem na pozornicu, kad čujem zvuk glasovira, pjevače koji pjevaju, kad im prenosim svoju ideju, viziju. I to je jedino mjesto kad nikad nisam umoran. Ma koliko se loše osjećao, na opernoj probi nikada nisam umoran. Zahtjevan sam i prema sebi i prema onima s kojima radim i u tome nisam spreman na krive kompromise. Ili se radi ili se ne radi, a kad se radi, daje se cijeloga sebe ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Igor Barberić, koreograf i redatelj mjuzikala
Za režiju je ključno dobro se pripremiti. Za mene to znači do kraja se upoznati s materijalom i odlučiti što je moja vizija i na koji način je želim pokazati. Kad znam što, gdje, kako i zašto u predstavi, onda mogu povesti trupu u tom smjeru. To vrijedi i za mjuzikle koji su većinom zabavljačkog karaktera pa se možda nekima čini da im se nije potrebno toliko posvetiti. Zabavljačko kazalište može zabaviti samo kada se ozbiljno shvati i profesionalno izvede ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Krešimir Špicer, operni pjevač
Volim uloge junaka. Ne mogu zamisliti da bih pjevao Tamina u Čarobnoj fruli, koji dođe na scenu i pjeva "jer sam preslab da pomognem!" Volim Idomenea, Titusa. Za budućnost: Don José je zanimljiv, Samson također. Ne volim uloge u kojima se ponavlja tekst pa zastane radnja, više volim one u kojima je jak dramski naboj. Draži mi je npr. Johnson u Čedu zapada nego Rodolfo u La Bohème. Nude mi Wagnera zbog, kako kažu, slavenske mekoće i neke tuge u glasu, ali to zasad ne želim ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Nikša Bareza, dirigent
Mislim da je Ekvinocij jedna od naših najboljih opera, a prema Ivi Brkanoviću gajim posebno poštovanje. On je vrlo autohtonim i vrlo originalnim jezikom pokušao ujediniti kozmopolitsku glazbu s nacionalnim melosom, ali ne na način upotrebljavajući samo citate u pojedinim zborskim scenama ili plesovima nego komponirajući u duhu te glazbe. Ekvinocij je datum u povijesti hrvatske opere i hrvatske glazbe uopće, djelo nastajalo u vremenu koje je doista zanimljivo ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Leo Mujić, koreograf i plesač
Volim koreografije koje žive, nasuprot samostanskim baletima. Ti se baleti razvijaju, dišu, nikada ne staju na gotovom pokretu, nema kraja. Uživam u prokletstvu ovog posla, a to je da je uvijek moguće bolje. Zasad uživam stvarati kreacije. Kada gledam one stare, već napravljene, vidim samo svoje greške, i čine mi se poput dinosaurusa… Također se nadam da će zagrebačka koreografija ostati ovako živa, da se neće zadovoljiti postojećim, učinjenim ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Dženisa Pecotić, kostimografkinja
U kostimografiji sve na prvu loptu smatram odbojnim i potpuno bez šarma. Takav pristup ne ostavlja prostora za znatiželju, istraživanje, čitanje između redova. Gdje je tu izazov? Minimalistički pristup u kostimografiji u suvremenom plesu danas se dosta koristi, međutim kod takvog pristupa često dolazi do sraza između ideje i realizacije, jer je čistoća i egzaktnost same ideje skoro uvijek jača od mogućnosti realizacije te ideje
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Vasco Wellenkamp, koreograf
U životu sam napravio više od sto predstava no, ima nekoliko radova, možda četiri-pet, koji su promijenili moj život i moje razmišljanje o koreografiji. Takve su zagrebačke Balade... koje donosi vjetar... Bio sam tada 1992. ovdje puna tri mjeseca, dao sve od sebe i polako su mi plesači počeli davati odgovor. Javio se veliki entuzijazam i osjetio sam ogroman ljudski potencijal u zagrebačkim plesačima, a predstava je nastala zahvaljujući njima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Davor Lešić, operni pjevač
Do prve velike uloge, Enza Grimalda u Giocondi, došao sam zahvaljujući spletu okolnosti. Kada mi je Mirella Toić tijekom ljeta 2006. predložila da u studenom pjevam Enza prihvatio sam i u rujnu imao dvadesetak pokusa s korepetitoricom, maestra Matošević me čula i dala zeleno svijetlo. Scensku sam igru učio s DVD-a premijere, imao sam pola orkestralno-režijske probe na sceni i u studenome 2006. otpjevao sam svoju prvu veliku ulogu
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Željko Lučić, operni pjevač
Mislim da ću se uskoro posvađati sa redateljima koji pokušavaju uvjeriti nas pjevače da imaju svoju ideju da stvore nešto novo, a to se uglavnom svodi na stvaranje skandala. U produkcijama kao što je zagrebački Nabucco umjetnik dolazi do izražaja. On maksimalnom redukcijom pokreta, mimikom, pogledom, glasom donosi svoje osjećaje. Tu leži prava dramaturgija. Čemu trčanje po sceni? Pjevača treba poštovati. Nama je dah zlato, a kako možemo pjevati nakon što smo izvodili ludorije na sceni?
...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Luciano Batinić, operni pjevač
Zaccaria bi mi bio puno lakši da je bila premijera. Imao bih puno više pokusa, a za tu ulogu koja je nešto najteže u basovskom repertoaru pokusi su potrebni jer možete potpuno ući u lik. Vokalno ste sigurni, riješili ste sve tehničke probleme. Režija je automatizirana i o njoj ne razmišljate. Ne razmišljate ni kako ćete otpjevati pojedini ton, možete tražiti finese, interpretirati. A kad ste ubačeni u predstavu, osjećate se kao da vas je netko bacio s broda u more i morate isplivati do kopna ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Adela Golac-Rilović, operna pjevačica
Mislim da bih trebala krenuti u lirico spinto repertoar. Ali želim i dalje pjevati Mozartove Iliju i Paminu. U svakoj su mi ulozi neki momenti bliži, a nekim se situacijama moram prilagoditi. Ove sezone možda sam se najbolje osjećala u Mirjani. Lik je slojevit, zanimljiv, žena istog izgleda a posve različita karaktera. Raspon je golem, od nevine, nedužne, platonski zaljubljene djevojke preko bahate grofice do odvratne žene. Vrlo je veliki izazov. Nešto kao četiri lika u Hoffmannovim pričama ...pročitajte cijeli tekst...
-
Intervju: Selma Banich, plesačica i koreografkinja
Selma Banich plesačica je izuzetne tehnike, muzikalnosti i brzine. Dodamo li tome i karizmatičnu scensku pojavu, lakoću kojom mijenja stilove te profesionalnost, od nje se očekivala međunarodna karijera plesačkog virtuoza u trupama po njezinom izboru. No, okrenula se plesačkom i civilnom aktivizmu, sa istomišljenicima poreknula EkS-scenu i OOUR, te kontinuirano kreira i izvodi neke od najradikalnijih plesnih izvedbi na našoj sceni. Povod razgovoru njezina je prva autorska solo-predstava Chew ...pročitajte cijeli tekst...
Arhiv