Opera i opereta

  • U bogataševu dvoru

    61. Dubrovačke ljetne igre: Giovanni Battista Pergolesi, Služavka gospodarica; Georg Philipp Telemann, Školnik, dir. Tomislav Fačini, red. Krešimir Dolenčić

    Opera Služavka gospodarica, premda kratka i u svim segmentima osim pjevačkog nezahtjevna, zadovoljila je svakog slušatelja i gledatelja koji joj se, ponesen ljetnim ozračjem i laganim sadržajem libreta, prepustio. Bas Giorgo Surjan nakon Školnika u prvom dijelu, nastavio je u maniri vrhunskog profesionalca i u Služavki
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posljednji naklon velike primadone

    Sjećanje: Dragica Martinis (1922-2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Velika karijera Dragice Martinis počela je 1946. kad je pjevala Lizu na svojoj prvoj premijeri – Pikovoj dami Čajkovskog. Partner joj je bio, kao i u ranijim ratnim predstavama, omiljeni veliki tenor zagrebačke Opere Josip Gostič, kojega je tijekom cijele karijere i suradnje s najslavnijim pjevačima vremena uvijek smatrala najdražim partnerom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sjajan splitski povratak Nikše Bareze

    56. Splitsko ljeto (HNK Split i Teatro Verdi iz Trsta): Giuseppe Verdi, Otello, dir. Nikša Bareza, red. Giulio Ciabatti

    Piše: Marija Barbieri
    Ako glazbena izvedba i nije bila uvijek savršena, što bi bilo preuzetno i očekivati s obzirom na njezine iznimno velike zahtjeve, bila je na vrlo visokom nivou, zahvaljujući ponajprije dirigentu koji poznaje djelo u najsitnijim pojedinostima, ima jasnu viziju o njegovoj realizaciji i zna kako iz darovitog i sposobnog ansambla postići maksimum
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kada se ispregnu konji

    Otello u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Otella 5. veljače 1887. u milanskoj Scali bila je jedinstven događaj u glazbenim krugovima Italije, a i u europskom glazbenom životu uopće. Cijeli je Milano živio za tu večer. Verdi i njegov libretist ispraćeni su ovacijama kakve se ne pamte. Skladatelj je dvadeset puta pozivan je pred zastor, gledalište je bilo na nogama, a oduševljenju nije bilo kraja ...pročitajte cijeli tekst...
  • U autentičnom ambijentu

    7. Riječke ljetne noći: Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka, Pietro Mascagni, Cavelleria Rusticana, dir. Nada Matošević, red. Ozren Prohić

    Piše: Marija Barbieri
    Lijep, ujednačen, zaobljen mezzosopran sjajnih visina i velika muzikalnost Kristine Kolar sigurno su je vodili u oblikovanje toplih i dinamički iznijansiranih fraza zrcaljenima i u glumačkoj komponenti pa se u njezinoj interpretaciji taj lik nije zadržao isključivo na dramatici nego je imao mnogo širi spektar emocija. Postao je bogatiji i izražajniji. I potresniji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazbeno umiveno

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Giuseppe Verdi, Rigoletto, dir. Mihail Sinkevič, red. Krešimir Dolenčić

    Piše: Marija Barbieri
    Mihail Sinkevič je bez dvojbe dobar dirigent i predstava je bila muzički lijepo izrađena. Orkestar je bio vrlo dobar. Djelovao je zaobljeno kao cjelina, lijepa zvuka, s lijepim solima, profinjeno, uhu ugodno. Ali Sinkevič nema osjećaja za Verdija i to je bilo stalno razvidno. Nikola Mijailović u naslovnoj ulozi pokazao se kao pjevač i umjetnik velikog potencijala ...pročitajte cijeli tekst...
  • U lirskijem ozračju

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Petar Iljič Čajkovski, Mazepa, dir. Mihail Sinkevič, red. Ozren Prohić (druga pjevačka podjela)

    Piše: Marija Barbieri
    Siniša Hapač pjeva s mnogo mekoće u glasu, lijepim zaobljenim frazama, u bogatoj dinamici, dotjerano muzički i u izgovoru ruskog jezika. Njegov Mazepa teško da bi mogao staviti na muke oca svoje voljene i osuditi ga na smrt, ali takav Mazepa daje duetu s Marijom u drugome činu iskrenost i toplinu, lijepe proćišćene lirske trenutke
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazbeni uzlet zagrebačke Opere

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Petar Iljič Čajkovski, Mazepa, dir. Mihail Sinkevič, red. Ozren Prohić

    Piše: Marija Barbieri
    Nositelji glavnih uloga Vladimir Vanejev (Mazepa), Luciano Batinić (Kočubej) i Tamara Franetović Felbinger (Marija) bili su ujednačeni trio kakav se rijetko nalazi. Teško bi bilo isto ustvrditi i za scensku komponentu predstave. Redatelj Ozren Prohić za nelogična scenska rješenja sigurno ima objašnjenje, ali je pitanje koliko je ono doprlo do gledatelja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sjajna Renée Fleming i pet tenora

    Metropolitan u Lisinskom: Gioachino Rossini, Armida, dir. Riccardo Frizza, red. Mary Zimmermann

    Piše: Ivan Ćurković
    Renée Fleming is lakoćom se nosila s glumačkim i enormnim glazbeničkim zahtjevima naslovne uloge te pobila danas sve češće isticane argumente o potrebi pjevačke specijalizacije. No, da bi Armida zauzela redovito mjesto u repertoaru nije dovoljno samo da zabavi publiku, potrebno je da i na kazališnom planu ponuditi upečatljivi specifikum ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav okrutna atamana

    Mazepa u povodu premijere u HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Originalnost Mazepe Petra Iljiča Čajkovskog jest u tome što se oštra, konfliktna osobna drama događa na širokom povijesnom panou, a glazbeno-dramaturška rješenja sadržavaju u sebi načela lirsko-psihološke i povijesne opere. U njoj se odražavaju veliki povijesni događaji iz života Rusije, koji se isprepleću sa sudbinama junaka opere
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lakoćom kroz vrtloge koloratura

    Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Gaetano Donizetti, Lucia di Lammermoor, dir. Nikša Bareza, red. Damir Zlatar Frey

    Piše: Marija Barbieri
    Ivana Lazar s lakoćom je izvodila sve preteške pasaže i bila dovoljno senzibilna ali i dovoljno sabrana da u svakome trenutku zadrži potpunu kontrolu nad osjetljivim materijalom kakav je glas koloraturke. Rasla je iz prizora u prizor, i sam kraj svoje duge dionice dočekala je svježa, postižući, kako se i očekuje, baš tada svoj pjevačko-scenski vrhunac ...pročitajte cijeli tekst...
  • Istančane kreacije

    Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Gaetano Donizetti, Lucia di Lammermoor, dir. Nikša Bareza, red. Damir Zlatar Frey

    Piše: Ramiro Palmić
    Sopranistica Lana Kos kao Lucia psihološki se i glasovno transformirala od čedne mladenačke zaljubljenosti u temperamentnu uzavrelost, očaj te naposljetku ludilo. Čuvenu ariju ludila pjevala je briljantno, dramatskim uzletima i pasažama, rafiniranim koloraturama, sigurnih skokova i u blještavom stilu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nevjesta je poludjela

    Lucia di Lammermoor u povodu premijere u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Najpoznatiji hrvatski tumač Donizettijevih likova u svijetu, slavni hrvatski slavuj Ilma de Murska, bila je glasovita Lucia bečke Dvorske opere i svih londonskih kazališta, uključujući Covent Garden. Hrvatski bariton Josip Kašman pjevao je Enrica u prvoj izvedbi opere u Metropolitanu, druge večeri u njegovoj povijesti, 24. listopada 1883. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oživljena bajka

    Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku: Wolfgang Amadeus Mozart, Čarobna frula, dir. Zoran Juranić, Peter Oschanitzky, red. Zoran Juranić

    Piše: Ivan Trojan
    Juranić pravilno konzervativno promišlja o Mozartovoj podatnoj glazbeno-scenskoj čaroliji. Bila je uočljiva redateljeva nakana da pri uprizorenju Čarobne frule izbacisve suvišne detalje. Uistinu, važna je bila isključivo bajkovita, perfekcionistički pripremana i izvedena glazba koja uzdiže, oplemenjuje svaku riječ, namjeru, stanje ili gestu viđenu na pozornici ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ludilo krvi i ljubavi

    Metropolitan u Lisinskom: Ambroise Thomas, Hamlet, dir. Louis Langrée, red. Patrice Caurier i Moshe Leiser

    Piše: Ivan Ćurković
    Marlis Petersen djeluje dovoljno mladoliko za ulogu Ofelije, koju je zahvaljujući svojoj umjetničkoj zrelosti znala otrgnuti od stereotipa nevine naivke i prikazati je kao duboko nesigurnu i stoga nesretnu mladu ženu. Sjajni Simon Keenlyside još je jednom opravdao status vodećeg tumača naslovne uloge ...pročitajte cijeli tekst...
  • Drvena konjica

    Hrvatsko narodno kazalište u Splitu: Gioacchino Rossini, Seviljski brijač, dir. Ivan Repušić, red. Plamen Kartaloff (Koprodukcija sa Slovenskim narodnim gledališčem iz Maribora)

    Piše: Tonći Šitin
    Splitska premijera Seviljskog brijača ostala je na razini površinske inspekcije, više ili manje stilski koherentna, s likovima čija prostudiranost nije sezala dalje od ranije poznatog. Pa ipak, bilo je mjestimično asocijacija koje su omogućavale uzlete mašte, dinamičnih scena koje su naivnom komičnošću kulminirale čisto vizualnim atrakcijama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Čarobna operna diva

    Lisinski subotom: Koncert Cecilije Bartoli, KD Vatroslav Lisinski, Zagreb, 21. ožujka 2010.

    Piše: Višnja Požgaj
    Nevjerojatnom izdržljivošću, lakoćom i šarmom te savršenstvom u cjelini izraza, Cecilia Bartoli predstavila je opsežan i iznimno zahtjevan program ostavljajući publiku bez daha. Nježne i duboko osjećajne arije prekrasnih legata i suptilne dinamike izmjenjivale su se s virtuoznim koloraturama izvedenima u žustrom tempu i u savršenom dosluhu s orkestrom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obožavani i prezirani

    Zapis o velikim kastratima prošlosti u povodu koncerta Cecilije Bartoli koja promovira CD i DVD Sacrificium s repertoarom koji su oni izvodili

    Piše: Marija Barbieri
    S „najvećim pjevačem svih vremena“ Carlom Broschijem, glasovitim Farinellijem, kastratsko je pjevanje doseglo vrhunac. Farinelli je pobijeđivao sve protivnike u briljantnosti i bravuroznosti izvedbe. U Londonu je izazvao senzaciju, pjevao je na dvoru Luja XV, a bogat i slavan, četvrt je stoljeća bio prominentna ličnost španjolskog dvora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melem za dušu ljubitelja opere

    HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci: Francesco Cilea, Adriana Lecouvreur, dir. Nada Matošević, red. Ozren Prohić

    Piše: Marija Barbieri
    U središtu pozornosti bila je Vedrana Šimić. Divna boja glasa, ujednačenost, spoj najplemenitijeg metala i najmekšeg baršuna, prirodne bogate dubine dramskog soprana, čvrstoća srednjih položaja, mekoća i sjaj visokog registra, naglašena muzikalnost, prelijepa piana – ama baš sve je u njezinom vokalnom potencijalu najviše kvalitete
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moj svijet, moja nada i moj bog

    Adriana Lecouvreur u povodu premijere u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Jedina hrvatska umjetnica koja je lik iz opere Adriana Lecouvreur tumačila na svjetskim scenama bila je Biserka Cvejić. U novoj produkciji njujorške Opere Metropolitan 1963. dijelila je ulogu kneginje de Bouillon s premijernom protagonisticom Irene Dalis. Adrianu i Maurizija pjevali su Renata Tebaldi i Franco Corelli ...pročitajte cijeli tekst...
  • U bellinijevskom stilu

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Vincenzo Bellini, Norma, dir Antonello Allemandi, red. Philipp Himmelmann

    Piše: Marija Barbieri
    Glavne kvalitete u interpretaciji Norme Adele Golac-Rilović valja najprije tražiti u posebnom osjećaju za stil Bellinijeve glazbe. Vidljivo je to u raznolikosti glasovnih boja koje postiže, uvijek strogo u kontekstu specifične zaobljene Bellinijeve fraze dugih lukova, te u bogatstvu dinamičkih nijansi, od snažnog zaobljenog fortea do prozračnog, eteričnog piana ...pročitajte cijeli tekst...
  • Norma nija bila norma

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Vincenzo Bellini, Norma, dir Antonello Allemandi, red. Philipp Himmelmann

    Piše: Marija Barbieri
    Norma nije tzv. repertoarna opera i obično se uvrštava u repertoar kad se ima pjevačica koja će biti razlog postojanja te predstave. U novoj zagrebačkoj Normi posegnulo se za gošćom – Nataliom Ushakovom. Ona se trudila, dala je sve od sebe, borila se do zadnjeg daha – ali nije pomoglo. Jednostavno nema potencijal za Normu!
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predstava je počela nakon prologa

    Metropolitan u Lisinskom: Giuseppe Verdi, Simon Boccanegra, dir. James Levine, red. Giancarlo del Monaco

    Piše: Marija Barbieri
    Kada su na scenu stupili izvrsni verdijanski pjevači, kanadska sopranistica Adrianne Pieczonka i talijanski tenor Marcello Giordani čuli smo pravi belkanto. Kanadsko-talijanski par pjevao je punim plućima i potpunim vladanjem verdijanskom frazom u cijelom njezinom širokom luku s bezbroj dinamičkih i interpretativnih nijansi. To je doista bio užitak! ...pročitajte cijeli tekst...
  • Norma je Norma

    Norma u povodu premijere u HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    S Normom je Bellini dostignuo vrhunac razvoja i stvorio djelo velike lirske i dramatske ljepote. Glazba opere izražava melodijom (kakvu nitko nije napisao ni prije ni poslije njega) dramsku radnju epskih razmjera koja neprestano raste do finala. Proslavljenoj nastupnoj ariji Norme, cavatini Casta Diva i danas se dive, ne samo slušatelji nego i veliki skladatelji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrhunski užitak

    Metropolitan u Lisinskom: Georges Bizet, Carmen, dir. Yannick Nézet-Séguin, red. Richard Eyre

    Piše: Ivan Ćurković
    Elina Garanča je tumačenjem Carmen, jedne od najvećih mezzosopranskih opernih uloga, još jednom potvrdila status vodeće operne pjevačice svoje generacije. Više nego intenzitetom i pastoznošću, Elina Garanča osvaja zvonkim, jasnim timbrom, istančanom muzikalnošću interpretacije te glumačkim i plesačkim angažmanom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odličan drugi prizor broj jedan

    Metropolitan u Lisinskom: Richard Strauss, Kavalir s ružom, dir. Edo de Waart, red. Nathaniel Merrill

    Piše: Ivan Ćurković
    U osebujnoj ulozi Maršalice koja zahtijeva i pjevačku i glumačku zrelost nastupila je jedna od najvećih američkih diva, Renée Fleming, i to u svom interpretacijskom fahu. Unatoč tome što ju je prvi puta pjevala prije petnaest godina, Fleming se čini upravo u idealnoj dobi za njezino tumačenje, i to se svakako osjetilo i u prijenosu uživo, pogotovo u prvome činu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Katarza za kraj

    Metropolitan u Lisinskom: Jacques Offenbach, Hoffmannove priče, dir. James Levine, red. Bartlett Sher

    Piše: Ivan Ćurković
    Na čisto vokalnome planu u prologu je u tumačenju uloge naslovnoga lika bilo dosta nervozne ustreptalosti, čak mjestimice na granici nepreciznosti, no tragovi tih nedostataka posve su nestali tijekom predstave, kako bi Joseph Calleja kako pjevački tako i glumački vrhunac postigao u epilogu, gdje je njegov Hoffmann htio i mogao ganuti publiku ...pročitajte cijeli tekst...
  • Daleko od pravog Puccinija

    HNK u Zagrebu: Giacomo Puccini, La Bohème, red. Arnaud Bernard, dir. Josip Šego

    Piše: Marija Barbieri
    La Bohème uz dirigenta čine prvenstveno Rodolfo i Mimì, ili Mimì i Rodolfo. Ovaj put su to bili Mimì i Rodolfo. Martina Zadro je pjevačica velikih kvaliteta i njezinom pjevanju nema prigovora. Glas joj je svjež, zvučan, ujednačen, jednako lijep u forteu i pianu. Lijepo je muzicirala, ljupko igrala. Ukratko, zanatski uglavnom korektno, ali daleko od Puccinija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Revitaliziranje besmrtnog

    Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku: Milan Grgić/Alfi Kabiljo, Jalta, Jalta, dir. Mladen Tutavac, red. Nina Kleflin

    Piše: Ivan Trojan
    Stopile su se boje, ne odveć zahtjevna glazba i glasovi koji su bili u potpunosti postojani isključivo tijekom zbornog pjevanja – uz iznimku Ladislava Vrgoča koji ostavlja ponajbolji dojam pjevačkom te, posebice, glumačkom pripremljenošću – u apsolutno povjerenje u sutrašnjicu. Podali su nam aparaturu za vjerovanje u svijet koji će uvijek sjati u suncu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nevjesta kao ružičasta fikcija

    Hrvatsko narodno kazalište u Splitu: Bedřich Smetana, Prodana nevjesta, red. Karla Štaubertova, dir. Ivo Lipanović

    Piše: Tonći Šitin
    Valentina Fijačko ostvarila je uvjerljiv lik te visokim sopranskim tonovima, a posebno snažnim srednjim registrom, osvojila publiku plemenitošću tona i muzikalnošću. Luciano Batinić kao Kecal ostvario je vjerojatno najzanimljiviji lik koji naprosto plijeni zrelim pjevačkim vratolomijama, punoćom i ljepotom tona kao i impozantnom scenskom pojavom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kompleksno i moderno djelo

    HNK Ivana pl. Zajca Rijeka: Okovani Galileo, red. Branko Brezovac, dir. Igor Vlajnić

    Piše: Ramiro Palmić
    Nećakova glazba satkana je od neočekivanih skokova i pomaka, raznolikih modernih melodijskih i harmonijskih rješenja no također i milozvučnih napjeva i uravnoteženih ritmova baroka i klasike. Bogatstvo i šarolikost vizualne i zvukovne komponente predstave plijenili su pozornost publike tog suvremenog glazbeno-scenskog djela ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zaboravljamo li vlastitu opernu baštinu?

    Lisinski subotom: Josip Hatze, Adel i Mara, koncertna izvedba

    Piše: Maja Stanetti
    Za dobar ishod u cjelini su zaslužni svi izvođači predvođeni Barezinom iskusnom dirigentskom rukom. Temelj ponovne izvedbe je bio vrlo solidan i ujednačen Simfonijski orkestar i udruženi članovi Zbora HRT-a za ton, te Goranovaca koje je pripremio Luka Vukšić. Mnogobrojni i dobro izabrani protagonisti iznijeli su Adela i Maru vrlo suvereno ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ponos i slava češke glazbe

    Prodana nevjesta u povodu premijere u HNK u Splitu

    Piše: Marija Barbieri
    Prodana nevjesta, prototip narodne opere i simbol češke glazbe, stiže u Zagreb samo tri godine nakon premijere u konačnom obliku. U starome kazalištu na Markovu trgu izvedena je 18. listopada 1873. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca. Više je puta obnavljana i izvedena više od četristo puta, a glevne loge pjevali su gotovo svi veliki hrvatski operni pjevači ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neposrednost nadahnuća

    Uz koncertnu izvedbu opere Adel i Mara Josipa Hatzea u povodu 50. godišnjice skladateljeve smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Hatze je bio ne samo lučonoša i simbol glazbenoga života jedne epohe, jednog naraštaja, nego i sudionik svih važnih strujanja u političkom i kulturnom životu toga doba. Premda je u Adelu i Mari posegnuo za pričom iz 16. stoljeća, njezina tema – sučeljavanje dviju religija koje su pokretači mnogih dobara ali i mnogih zala – vrlo je suvremena ...pročitajte cijeli tekst...
  • Profinjena vizualnost

    Metropolitan u Lisinskom: Giacomo Puccini, Tosca, dir. Joseph Colaneri, red. Luc Bondy

    Piše: Ivan Ćurković
    Na planu glumačkog izraza Karita Mattila najviše se saživjela s Bondyjevim konceptom te tumačenju Tosce pristupila bez samopromidžbene poze u želji da posreduje nijanse istančane psihološke karakterizacije. Njezina Vissi d'arte neće ostati zapamćena po pjevačkoj interpretaciji ali zato hoće po glumački jasno ocrtanoj bezizlaznosti moralne dileme ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moćni solisti

    Metropolitan u Lisinskom: Giuseppe Verdi, Aida, dir. Daniele Gatti, red. Sonja Frisell

    Piše: Ivan Ćurković
    Violete Urmane zrači scenskom osobnošću i suvereno vlada zahtjevnom dramskom ulogom Aide dajući joj potrebnu snagu u srednjem i nižem registru. Nakon dvadeset godina Metova je Aida tek ljuštura izvanjski spektakularne, a zapravo staromodno blještave vizualnosti u kojoj nema interpretacijske punine
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tragom velikog zavodnika

    Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka: Alfi Kabiljo, Casanova u Istri, dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir Dolenčić

    Piše: Ramiro Palmić
    Praizvedba opera Casanova u Istri Alfija Kabilja svakako je značajan hrvatski glazbeni i kulturni događaj. U njezino postavljanje na scenu uložen je veliki napor te je potvrđena programska inventivnost i kvaliteta ansambla riječke Opere. Nesumljvo da je Alfi Kabiljo napisao vrijedno i osebujno glazbeno-scensko djelo koje će opstati na našim opernim podijima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neponovljiv scenski temperament

    Mezzosopranistica Majda Radić u povodu 25. godišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Majda Radić imala je glas kakav ne bilježi bogata tradicija hrvatskoga pjevačkog umijeća. Bio je to koloraturni mezzosopran, raskošan, pastozan, bogat bojama, vibrantan, topao i podatan, ujednačen u velikom opsegu od dvije i pol oktave, Bio je to jedan od onih glasova koji odjekuju u sjećanju i kad ih se više ne čuje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nabucco – ljubimac operne publike

    156 Nabucca u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nabucco Giuseppea Verdija doživio je tri uprizorenja u povijesti HNK U Zagrebu. Prva izvedba bila je 1878. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca dok je Ismaelea pevao budući veliki Giovanni De Negri. Svečanom izvedbom 12. rujna 2009. HNK je proslavio 25 godina trećeg uprizorenja čija je premijera bila 24. lipnja 1984. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oproštaj s Peristilom uz Don Carlosa

    Splitsko ljeto: Giuseppe Verdi, Don Carlos, dir. Ivan Repušić, red. Petar Selem

    Piše: Marija Barbieri
    Naš nacionalni prvak Ivica Čikeš na svom umjetničkom vrhuncu, krasna glasa blistavih visina, potpuno je ovladao likom španjolskoga kralja i učinio ga je neprijeporno središnjom figurom izvedbe. Ne čudi da je upravo njegovim veličanstvenim monologom izvedba Don Carlosa na Peristilu zaživjela!
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Istinska Verdijeva heroina Gabriela Georgieva

    56. Splitsko ljeto: Giuseppe Verdi, Nabucco, red. Georgij Paro, dir. Ivan Repušić

    Piše: Tonći Šitin
    Georgieva je prava Verdijeva heroina u svim elementima pakleno teške uloge Abigaile. Izjednačena tonska skala, ekspresivna koloratura, psihološko produbljivanje teksta i sjajna karakterizacija lika osobine su sopranistice izrazito bogate skale dinamičkih nijansi, kontroliranog i profinjenog ukusa kakvu već godinama nismo čuli na Peristilu.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mlaka predstava

    Zagrebačke ljetne večeri: Società Filarmonia, Udine, Gaetano Donizetti, Don Pasquale. dir. Alfredo Barchi, red. Francesco Bellotto

    Piše: Marija Barbieri
    Simpatična manifestacija koja treba popuniti ljetnu glazbenu sušu mogla je posegnuti za obiljem opera neusporedivo lakših zahtjeva, pa i onih istog autora, koje bi mogle uposliti mlade pjevače da se u njima okušaju. Don Pasquale to nikako nije. I to je zapravo bio glavni nesporazum, jer je isti ansambl s manje zahtjevnim djelom mogao polučiti bolje rezultate ...pročitajte cijeli tekst...
  • Falstaff bez ljepote

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Giuseppe Verdi, Falstaff, dir. Michael Helmrath, red. Arnaud Bernard

    Piše: Marija Barbieri
    Životna mudrost, ono što Falstaffa čini jedinstvenim likom u Shakespearea, a još i više u Verdija, izmaklo je dirigentu i redatelju. Ni u pjevanju (ali za to nije krivnja na pjevačima) a pogotovo ne u orkestru nije bilo one divne prozračne čipke ni onog nužnog savršeno usklađenog skupnog muziciranja što ovu partituru čini jedinstvenom u opernoj literaturi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve na svijetu tek je šala

    U povodu premijere opere Falstaff Giuseppea Verdija u HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Falstaffa u hrvatskoj nacionalnoj kući bila je 1937. u HNK u Zagrebu pod ravnanjem Krešimira Baranovića, u režiji Tita Strozzija s Dragom Hržićem u naslovnoj ulozi, a na obnovi 1963. naslovnu ulogu pjevao je veliki, nezaboravni Tomislav Neralić. Zagrebačka publika dosad je imala prigodu slušati i gledati Falstaffa ukupno 28 puta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nasukani kazališni hibrid

    Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku: Wolfgang Amadeus Mozart, Teaterdirektor iliti Hrvatsko kazališno čudo, dir. Peter Oschanitzky, red. Ivan Ivica Krajač

    Piše: Ivan Trojan
    Sama nepretenciozna ideja zaslužuje prolaznu ocjenu u stremljenju razonodi, veselju i smijehu, upotpunjujući i prateći Mozartov umjetnički credo, podsmjehivanje ljudskim slabostima, lascivnostima, egocentričnosti i narcisoidnosti, probitačnosti svim sredstvima na skali društvene vrijednosti… No, zapelo je pri izvedbi. I to ne onoj glazbenoj ...pročitajte cijeli tekst...
  • Skala osjećaja

    HNK u Splitu: Giacomo Puccini, Sestra Angelica i Gianni Schicchi, dir. Ivan Repušić, red. Fabio Sparvoli

    Piše: Tonći Šitin
    Dvoje pjevača obilježili su splitsku premijeru. Valentina Fijačko Angelicu je ispunila toplinom i psihološkom depresijom, punoćom svog prodornog soprana, napose lijepim legatima. Giorgio Surian donio je sofisticirani portret Giannija Schicchia. Toliko rijetko primjetnih detalja, mogao je interpretirati samo pjevač koji nema vokalnih ni glumačkih problema ...pročitajte cijeli tekst...
  • Volim te na stotinu jezika

    25. MBZ: Queen of Puddings Music Theatre, Ana Sokolović, Love songs / Ljubavne pjesme, red. Marie-Josée Charlier, KD Vatroslav Lisinski, 24. travnja 2009.

    Piše: Marija Barbieri
    Pozornost je bila prvenstveno usmjerena na izvrsnu kanadsku umjetnicu, mezzosopranisticu Lauren Phillips. Gipka tijela i glasa ispunjala je scenu smislenim pokretima i glasom kojim je suvereno interpretirala poeziju na različitim jezicima. Sve je dobro funkcioniralo u djelotvornoj jednostavnosti scene i pod sigurnim glazbenim vodstvom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potresno i opominjujuće

    25. MBZ: Miro Dobrowolny, Srebrenica (Zilverstad, oratorijski scenarij), dir. Miro Dobrowolny, ZKM, 19. travnja 2009.

    Piše: Marija Barbieri
    Srebrenica je multimedijalni projekt u kojemu su uz glazbu, zvukove, glasove u prostoru i pjevanje, ples, gluma, projekcije filma i slika. Najdojmljivija je riječ, suvereno izgovorena ili podjednako sjajno otpjevana (Wolfram Wittekind) te nadrealističke obrade dokumentarnih slika. Vješt plesač Frieder Mann upotpunjuje dojam visokog dostignuća ansambla Art NRW ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svoj križ svatko sam nosi

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (u koprodukciji s Muzičkim biennalom Zagreb): Srećko Bradić, Crux dissimulata, dir. Zoran Juranić, red. Krešimir Dolenčić

    Piše: Marija Barbieri
    Konobaricu Rozu, jedini pozitivni životni lik u djelu, izvrsno je vokalno i scenski interpretirala Martina Zadro. Jednako izvrsni pjevački i scenski bili su Domagoj Dorotić u ulozi obogaljenog Maxa trajno zaljubljenoga u Rozu, i Marko Mimica u ulozi negativca Blaža. Taj je trio maksimalno iskoristio mogućnosti koje su mu pružili njihovi dobro zacrtani likovi ...pročitajte cijeli tekst...
  • U Rijeci se dogodila opera

    HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci: Giuseppe Verdi, Traviata, dir. Nikša Bareza, red Janusz Kica

    Piše: Marija Barbieri
    Dirigent i redatelj imali su sreću da su im na raspolaganju bili vrsni interpreti koji su maksimalno uspjelo proveli u djelo njihove zamisli. Margareta Klobučar bila je živi lik čijoj su uvjerljivosti bitno pridonijele mladost i ljepota. Ne samo da je lijepo pjevala nego je i uvjerljivo glumila posrnulu ženu svjesnu da joj se život neumitno gasi i da to nitko i ništa ne može zaustaviti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Maestralni Lučićev Rigoletto

    O gostovanjima u glavnim ulogama u obnovljenoj predstavi Rigoletto Giuseppea Verdija u HNK u Zagrebu (dir. Ivo Lipanović, red. Krešimir Dolenčić)

    Piše: Marija Barbieri
    Glas Željko Lučića prekrasne je boje, visoki registar prvorazredan, pjevačko umijeće na zavidnoj razini, muzikalnost besprijekorna, legato uzoran. S takvim kvalitetama i s istančanim osjećajem za interpretaciju kao i s onom posebnom inteligencijom kojom veliki umjetnici premošćuju zamke zavodničkih efekata, duboko je prodro u bit lika
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspješno parodiranje parodije

    GK Komedija, Zagreb: Jacques Offenbach, Lijepa Helena, red. Dora Ruždjak Podolski, dir. Krešimir Batinić

    Piše: Irena Paulus
    Lijepa Helena zabavnim karakterom upravo ponese; kada se prati radnja, odnosno komični gegovi, ravno sviranje se zaboravlja. Redateljica Dora Ruždjak-Podolski uspjela je zanijeti ansambl, a to je glavni preduvjet (čak i veći od savršene glazbene izvedbe, pa i od smislenog sadržaja, kako se pokazalo) za zadovoljstvo i uspjeh kod publike
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Takvog pjevača danas nema

    Uz izložbu posvećenu Josipu Gostiču u povodu desete obljetnice Gostičevih dana

    Piše: Marija Barbieri
    Josip Gostič obilježio je epohu, bio je sudionikom svih važnijih glazbenih događanja u operi i na koncertnom podiju, u Zagrebu i diljem Hrvatske, u kazalištu i na festivalima. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način. Veliki dirigent Karl Böhm rekao je za njega: "Takvog pjevača danas nema." ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kvartet s Olimpa

    Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku: Jacques Offenbach, Orfej u podzemlju, dir. Peter Oschanitzky, red. Nina Kleflin

    Piše: Ivan Trojan
    Sinergija četvero kazališnih djelatnika ponajviše je zaslužna za scenski i glazbeni uspjeh Offenbachove operete Orfej u podzemlju odigrane u osječkom HNK. Riječ je ponajprije o scenografu Osmanu Arslanagiću, pjevaču Davoru Radiću u ulozi Jupitera, i minuciozno preciznoj suradnji redateljice Nine Kleflin i dirigenta Petera Oschanitzkog
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ugodan nekonvencionalni susret

    Gian Carlo Menotti, Telefon / Medium, red. Nenad Glavan, dir. Vladimir Kranjčević (produkcija Opera b.b i ZKL, Zagreb i Madlenianum, Beograd)

    Piše: Marija Barbieri
    Medium postavlja velike zahtjeve pred protagonisticu dajući joj istodobno mogućnost da se potpuno iskaže što je Zlatomira Nikolova obilato iskoristila. Vladajući golemim netaknutim glasovnim potencijalom znala je pronaći pravi vokalni i scenski izraz za sva duševna stanja tog neobičnog i slojevitog lika. Bila je uistinu potresna! ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uvijek nadahnjujuća Judita

    HNK u Splitu Frano Parać, Judita, dir. Nada Matošević, red. Petar Selem

    Piše: Tonći Šitin
    Premijernu obnovu Judite izveli su mahom novi solisti na čelu s mezzospranisticom Terezijom Kusanović koja je u naslovnoj ulozi umijela uskladiti muzikalno pjevanje i profinjenu glumu. Njezina je Judita podjednako odvažna, spremna na žrtvu i zavođenje, pokretljiva tona i lake emisije uz potrebnu pozornost pri oblikovanju visokih tonova ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlaze hrvatski operni velikani

    Sjećanje: Ferdinand Radovan (1936-2009)

    Piše: Marija Barbieri
    Radovan je potpuno vladao pjevačkim umijećem i u bogatom je glasu pronalazio upravo onu boju i paletu dinamičkih nijansi koje su odgovarale interpretiranom liku. Veliku je pozornost pridavao značenju riječi, a dikcija mu je bila odlična. U njegovoj interpretaciju riječ i ton bili su nedjeljivi. Nikada se nije ponavljao i nijedan lik nije sličio drugome ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ugodno iznenađenje naših

    HNK u Zagrebu: Gioachino Rossini, Pepeljuga, red. Peter Pawlik

    Piše: Marija Barbieri
    Helena Lucić je svježa i spontana Angelina, lijepa glasa i stasa, jednom riječi šarmantan rosinijevski mezzosopran na kojega treba itekako računati ako se i ubuduće bude posezalo za komičnim Rossinijem. Pravo otkriće bio je mladi Marko Mimica kao Dandini, lijepa glasa velika opsega, zadivljujuće pjevačke i scenske sigurnosti, ukratko, izvrstan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Razigrano i stilski čisto

    HNK u Zagrebu: Gioachino Rossini, Pepeljuga, red. Peter Pawlik

    Piše: Marija Barbieri
    Režija Petera Pawlika razigrana je i s dosta zgodnih pojedinosti (sjajan ples Alidora i Dandinija u finalu), s ponekom pretjeranošću, ali sve je uglavnom bilo ukusno, odmjereno razigrano i stilski čisto, u skladu s profinjenom glazbenom partiturom. O solističkim ostvarenjima možemo govoriti sa zadovoljstvom jer su svi solisti i više nego zadovoljili ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pet uspješnih premijera

    Operni život u Rijeci u 2008.

    Piše: Ramiro Palmić
    Madama Butterfly u Rijeci je, kako zbog samog djela tako i protagonista, pobudila golemo zanimanje kritike i publike. Naslovnu ulogu tumačila je kineska sopranistica Hui He koja profinjeno razrađenim scenskim nastupom te glasovnom impresivnošću u potpunosti zaokuplja pozornost posjetitelja, što je svojstveno samo velikim opernim umjetnicima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na početku bijaše Orfej

    Operna 2008. u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Zagrebačka operna 2008. godina bila je brojčano vrlo siromašna, ali neke su predstave i neki umjetnici, kvalitetom odskočili. Od domaćh snaga valja izdvojiti Adelu Golac-Rilović i Krešimira Špicera, a od gostujućih Željka Lučića, Zorana Todorovicha te izvedbe Triptiha, Mirjane, Orfeja i Lastavice kao i objavljivanje CD-a Tomislava Neralića
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kako je nastala opera Pepeljuga

    Ususret premijeri komične opere Pepeljuga Gioachina Rossinija u HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Duhovita i šarmantna glazba Pepeljuge ima najbolje osobine Rossinijeva stila, počevši od uvertire. Radnja teče bez zastoja, situacije su dramatski zaokružene, dijalozi šaljivi, a likovi plastični. Briljantna je cavatina Don Magnifica iz prvog čina Miei rampolli feminini. Izvrstan je i kvintet Signor, una parola, kao i sekstet iz drugog čina Siete voi?
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Metropolitan u Lisinskom

    Ususret izravnim satelitskim prijenosima iz Metropolitana u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog

    Piše: Marija Barbieri
    U subotu, 10. siječnja 2009. u 19 sati s prijenosom Lastavice (La rondine) Giacoma Puccinija kreću izravni satelitski prijenosi opera iz Metropolitana u high-definition tehnologiji u Velikoj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Tim povodom pobliže najavljujemo sve opere u ovosezonskom programu i njihove glavne izvođače ...pročitajte cijeli tekst...
  • Desetljeća pretočena u snimke

    u povodu promocije dvostrukog CD izdanja Tomislav Neralić

    Piše: Marija Barbieri
    Pričati životnu i umjetničku priču Tomislava Neralića graniči s pjevačkom bajkom. Neralić je karijeru dulju od 61 godine zaokružio nastupom na sceni na 83. rođendan. Tijekom karijere na sceni je otpjevao 156 opernih uloga i imao oko četiri tisuće nastupa te do danas ostao svjež, radoznao, uvijek u tijeku zbivanja, oštrouman i pronicav
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepoznati Puccini

    Prva hrvatska izvedba opere Lastavica Giacoma Puccinija

    Piše: Višnja Požgaj
    Glavne uloge u prvoj hrvatskoj (koncertnoj) izvedbi opere Lastavica povjerene su gostima, albanskoj sopranistici Ermoneli Jaho koja je svoju zahtjevnu ulogu solidno izvela te meksičkom tenoru Arturu Chacon-Cruzu koji je također bio na visini zadatka. Barezina interpretacija bila je suptilna i pažljiva te dostojna posveta velikom talijanskom opernom skladatelju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svečani kazališni čin

    Opera Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci: Giacomo Puccini, Madame Butterfly, red. Dora Ruždjak Podolski, dir. Ivan Repušić

    Piše: Marija Barbieri
    Bila je to Madame Butterfly oslobođena nepotrebnih nadgradnji i u interpretaciji proizašla isključivo iz Puccinijeve partiture. Na taj je način djelo zasjalo u svojoj potpunosti i tragičnoj ljepoti. A lišeno suvišnog djelovalo je izvornom snagom. Osjetili su to i izvođači pa su mu se potpuno predali. Osjetila je to i publika, a njezin je pljesak trajao dugo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Madame Butterfly u Rijeci

    U povodu premijere Madame Butterfly u Operi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Ansambl riječke Opere ove sezone izvodi popularnu Madame Butterfly Giacoma Puccinija, što je prilika da se podsjetimo nastanka ove opere i njenih izvedbi u Rijeci i Zagrebu. Prva izvedba Madame Butterfly u Hrvatskoj bila je već 1907. u Teatru comunale Giuseppe Verdi u Rijeci, a prva izvedba u Zagrebu 7. listopada 1910. godine
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Postmoderni Spli'ski akvarel

    Ivo Tijardović, Spli'ski akvarel, red. Krešimir Dolenčić, dir. Ivo Lipanović

    Piše: Tonći Šitin
    Ako je cilj ovogodišnjeg Akvarela razonoda publike u stilu sto koluri da je more, nebo i Split, po reakcijama publike čini se da je većina našla ponešto za sebe. Postmoderna vizura Krešimira Dolenčića ostala je ipak u okvirima lake bidermajerske varijante koja se kretala kroz meandre viđenoga, uz ritam koji otvara vrata novome što na ironičan način promatra kraj jedne iluzije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Visoko profesionalna izvedba

    Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci: Boris Papandopulo, Sunčanica, red. Ozren Prohić, dir. Nikša Bareza

    Piše: Marija Barbieri
    Ingrid Haller ne samo da je imala dovoljno vokalne i kreativne snage za zahtjevnu i napornu ulogu Sunčanice, nego je ulogu suvereno svladala i donijela zaokruženo i uvjerljivo glazbeno-scensko ostvarenje. Scenski je bila vrlo spontana, pjevala je bez napora i sigurno prelazila sve zamke teške i složene naslovne uloge
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepravedno zaboravljeno djelo

    Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Turandot u Hrvatskoj

    Ususret svečanoj koncertnoj izvedbi u HNK u Zagrebu povodu 150. godišnjce rođenja Giacoma Puccinija

    Piše: Marija Barbieri
    Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928. u HNK u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu, Zdenku Ziku, najvećeg hrvatskog dramskog tenora Marija Šimenca, jednog od vodećih hrvatskih basova, Aleksandra Griffa i jednu od najvećih hrvatskih sopranistica svih vremena, Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Londonski operni vrhunci

    Operne predstave i koncerti u Velikoj Britaniji (2)

    Piše: Ivan Ćurković
    Nastup vodećeg belcanto tenora današnjice Juana Diega Flóreza obilježile su postojanost melodijske dionice neovisno o akrobacijama koje se zahtijevaju, neusiljenost glasa koji nikada ne zvuči forsirano, besprijekorna dikcija koja uvjetuje za belcanto nužnu ekspresivnost te sjajna pratnja Orkestra Nacionalne opere Walesa pod ravnanjem Carla Rizzija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazbeni život u provinciji

    Operne predstave i koncerti u Velikoj Britaniji – daleko od izvansezonske suše

    Londonski kulturni kompleks Barbican pozvao je predstavu Mozartove opere Così fan tutte na gostovanje u svojoj koncertnoj dvorani povodom festivala Mostly Mozart, koji kroz četiri vikenda u srpnju i kolovozu ugošćuje prvoklasne, mahom mlade glazbenika u instrumentalnim i vokalno-instrumentalnim programima posvećenima većinom Mozartu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izazovi Don Carlosa

    HNK u Splitu: Giuseppe Verdi, Don Carlos, dir. Ivan Repušić, red. Petar Selem

    Piše: Tonći Šitin
    U ulozi Filipa čuli smo dva basa: Ivicu Čikeša i mlađeg Luciana Batinića. Ivica Čikeš baršunastim je basom i snažnim unutrašnjim intenzitetom, izmučenog monarha donio na okamenjen i strog način, dok je Luciano Batinić cijeli lik donekle glumački oslobodio i ispunio toplinom svog basso nobile koji je s radošću pozdravljen od publike
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ponos Crne Gore

    Vladin dom, Cetinje, Crna Gora: Dionisio de Sarno San Giorgio, Balkanska carica, dirigent Aleksej Šatski, redateljica Radmila Vojvodić

    Piše: Marija Barbieri
    Izrazito potresna bila je Vedrana Šimić, mlada zagrebačka sopranistica svježeg i zvonkog dramskog soprana. Bila je dostojanstvena i ponosna virtualna balkanska carica, a dostojanstvo, ponos i neka uzvišena čistoća, kao i svježina glasova, zanos svih sudjelujućih i visoko profesionalni pristup, karakteristike su cijele predstave
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dosezanje ideala iz Bayreutha

    Poluscenski Prsten Nibelunga u Budimpešti

    Piše: Ivan Ćurković
    Izvedba Prstena Nibelunga kako ga je sam Wagner osmislio, u četiri uzastopna dana, rijetka je izvan Bayreutha. U mnogim opernim kućama zbog zahtjevnosti i skupoće projekta ona i ne bi bila moguća, no Palača umjetnosti imala je sluha za Fischerove planove, koji bi se, da za njih ne postoji umjetničko pokriće, lako mogli nazvati megalomanskim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Evgenij Onjegin u susjedstvu

    Međunarodni operni festival u Miskolcu: Bartók + Slaveni

    Piše: Ivan Ćurković
    Evgenij Onjegin oduševio je čak i konzervativnu publiku prvenstveno stoga što u njemu nije bilo radikalnih redateljskih intervencija, ali je pritom obilovao interpretacijskim sadržajima. Redateljsko umijeće Petera Konwitschnyja sastoji se u maksimalnom potenciranju dramskih situacija opere, a solisti su svi odreda bili izvrsni ...pročitajte cijeli tekst...
  • Visok domet ostvarenja

    HNK u Zagrebu; Claudio Monteverdi, Orfej, red. Ozren Prohić, dir. Hervé Niquet

    Piše: Marija Barbieri
    Izbor trojice glavnih realizatora predstave - dirigenta Hervéa Niqueta, redatelja Ozrena Prohića i protagonista Krešimira Špicera - pokazao se više nego uspješan. Prohićev je Orfej čovjek koji ne može pobijediti svoje osjećaje, a ne polubog. Krešimir Špicer je bio stožer predstave, ne samo svojim pjevanjem nego i dominantnom prisutnošću na sceni. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvatica s Wagnerove praizvedbe

    Prije stotinu i četrdeset godina, 21. lipnja 1868, u Münchenu je praizvedena glazbena drama Majstori pjevači, u kojoj je ulogu Eve pjevala Matilda Mallinger

    Piše: Marija Barbieri
    Matilda Mallinger imala je izrazito lijep glas, izvrsnu pjevačku tehniku i temeljitu glazbenu naobrazbu te naglašeni interpretativni dar i odmah je bilo jasno da će se razviti u veliku umjetnicu operne scene. Nakon uspjeha u Münchenu, gdje je s nepunih dvadeset godina imala senzacionalan debi u iznimno zahtjevnoj naslovnoj ulozi Bellinijeve Norme, godine 1869. otišla je u Dvorsku operu u Berlin i do 1882, kada se povukla sa scene, bila jedna od njezinih najistaknutijih članica ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dva poluvremena

    Gostovanje HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke u HNK u Zagrebu: Giacomo Puccini, Tosca, red. Damir Zlatar Frey

    Piše: Marija Barbieri
    Izvedba je imala dva različita dijela: prvi čin koji je protekao u nesnosnoj zvučnosti orkestra što je stvaralo nervozu. U drugome se činu počelo primirivati, zvuk se vratio u nužne dimenzije i do kraja predstave riječki je orkestar mogao pokazati sve svoje kvalitete, a solisti su se mogli više koncentrirati na pjevanje i mizanscenu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Impresivna izvedba

    Scenska izvedba oratorija Ivana Orleanska na lomači, KD Vatroslav Lisinski

    Piše: Višnja Požgaj
    Vrlo zahtjevnu ulogu Ivane Orleanske odlično ostvarila dramska umjetnica Dora Lipovčan. Bogatstvo emocija koje preplavljuju lik skromne djevojke, junakinje i svetice koja se u očekivanju smrti prisjeća svojega života, Dora Lipovčan izrazila je u impresivnom luku, uvjerljivo i potresno. Maestro Gábor Hollerung, ostvario je vrlo dojmljivu izvedbu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Veliki, veličanstveni Verdi

    Uz posebnu izvedbu opere Nabucco Giuseppea Verdija u HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Željko Lučić je u naslovnom liku pokazao što zapravo znači pjevati Verdija. Savršeno muzikalan, ujednačena glasa u cijelom opsegu, lakih i sigurnih visina, besprijekorne belkantističke fraze, muzicirao je striktno se pridržavajući minucioznih i vrlo precizno naznačenih Verdijevih oznaka i zahtjeva
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Figaro u Bubi

    HNK Ivana pl. Zajca Rijeka: Gioacchino Rossini, Seviljski brijač

    Piše: Ramiro Palmić
    Redatelj Ozren Prohić pokazao je stvaralačku svježinu i inventivnost, uživljavanje u dramski i glazbeni segment predstave te temeljit i sistematičan rad kako sa čitavim pjevačkim ansamblom, i nije bilo praznoga hoda. U nizu detalja, svakako je simpatičan režijski zahvat kada Figaro dolazi na scenu u staroj Volkswagenovoj Bubi
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi hrvatski Aleko

    HNK u Osijeku: Sergej Rahmaninov, Aleko; Pietro Mascagni, Cavalleria rusticana

    Piše: Marija Barbieri
    Premijerna osječka operna večer donijela je dva svježa mladenačka djela, autorska prvijenca. Veliki umjetnik vokalnog izraza, Rahmaninov u Aleku savršeno sljubljuje riječ i ton i to je, uz odličnu orkestraciju, najbolje u djelu, sastavljenom uglavnom od zatvorenih brojeva
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Otkrivena opera

    Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu: Josip Mandić, Mirjana, dirigent Nikša Bareza, redatelj Petar Selem

    Piše: Marija Barbieri
    Mirjana zauzima zasebno mjesto u hrvatskoj opernoj produkciji. Lakše ju je i prema sadržaju i glazbi smjestiti u tadašnje srednjoeuropsko duhovno ozračje, na nastavak vagnerijanskog i štrausovskog, s ponekom reminiscencijom na verizam, s uzorom Janáčeka
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bučni, a opet privlačni Boemi

    Uz posebnu izvedbu opere La Bohème Giacoma Puccinija u HNK u Splitu

    Piše: Tonći Šitin
    Mladi solistički ansambl ponovo se pokazao sposobnim za velike zadatke. Rodolfo Branka Robinšaka nema Mužekovu svježinu i nijansiranu dinamiku, polet i ekspresiju, ali Robinšak je umjetnik logičnog fraziranja i plastičnog oblikovanja pjevane fraze, ništa ne prepušta slučaju, ton je lijep i plemenit
    ...pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji

najavljujemo...

...zabilježili smo

arhiv zapisa

kalendar opere